Udruženje za razvoj i promociju ruralnog turizma „Studeni potok“ registrovano je 11.04.2018. godine kod Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine, s ciljem unaprijeđenja svih relevantnih segmenata ruralne turističke ponude.
Sjedište Udruženja „Studeni potok“ na planini je Bjelašnici, u njenom sportsko-turističkom središtu Babin do. Tu počinje naša bjelašnička priča koja se širi dalje i dublje u zabjelašnička ruralna područja.
U našim vizijama selo je cjelovito i organizovano, ima svoje proizvode i radnu snagu, štiti i promovira svoja prirodna i kulturno-historijska bogatstva, ima publiku/potrošače, te se poljoprivredno, ekonomski i marketinški razvija u skladu sa modernim održivim tendencijama
...neodvojivi su od planina. I ljeti i zimi planinarenje je omiljena aktivnost posjetitelja planine. Rekreativaci uživaju u planinskim šetnjama među selima, profesionalci osvajaju vrhove, a adrenalinski ovisnici iskušavaju granice penjući se strmim planinskim i kanjonskim stijenama. Za svakoga od njih Treskavica, Bjelašnica i Visočica imaju staze i nude spektakularne poglede i doživljaje.
Idealan ljetni planinski sport za istinske atlete svakako je biciklizam. Zbog smjena uspona i dugih polja koja se prostiru među planinskim vrhovima, biciklizam je na Bjelašnici veoma popularan. Većina biciklista svoju vožnju otpočinje u Sarajevu, vozeći prema vrhu ili nekom drugom planinskom odredištu. Koristimo priliku da zamolimo vozače automobila da na njih posebno paze na dionicama cesta na kojima se susreću.
Zima je na planini posvećena ljubiteljima snijega. Skijalište Babin do na Bjelašnici centar je zimskih sportova, još od davne Olimpijade '84. On se u novije vrijeme kontinuirano modernizuje, grade se novi smještajni kapaciteti, novi vertikalni transporti, stvara se tu jedan mali gradić, podoban za sve skijaše koji vole komforan odmor. Za ove druge, koji pak vole širine i visine, slobode i samoće, druga strana Bjelašnice i Visočica snježni su raj za istražiti.
Planine
Sela
Kanjon
km od Sarajeva
Branje trava i sakupljanje šumskih plodova, uzgoj stoke koja slobodno pase planinskim pašnjacima, ručno zasađen krompir i danas su polazišta za spravljanje jednostavne ali nezaboravne domaće seoske hrane, koju treba iskusiti svako nepce.
Svaki pogled na širinu, bogatstvo, raznolikost, ljepotu i spektakularnost prirode sa planinskih vrhova pobuđuje potrebu da se toj veličini nekako i odužimo, pa zaštita i njega prirode postaju odgovornost svakog od nas.
Tek kada se dođe do planinskog sela, počinje istinsko adrenalinsko putovanje... Planinari hrle vrhovima, alpinisti visinama, biciklisti daljinama, paraglajderi oblacima, skijaši brzinama, svi slobodama.
Još uvijek djelomično izolovana planinska sela postaju danas sve interesantnija lovcima na kulturu , historiju i umjetnost, koji su ovdje integrisani u svakodnicu. Naizgled jednostavan seoski život ispunjen je elementima materijalnog i nematerijalnog kulturno-historijskog nasljeđa koji definišu njegovu autentičnost.
Selo je postalo neka vrsta utočišta za gradsko stanovništvo. Bijeg od mehanizacije i supermarketa proizveli su potrebu posjetitelja da se uključuju u poslove domaćinstava u kojima borave, da brinu o životinjama, sadnji, berbi i žetvi hrane i da tako doprinose i selu i svom aktivnom boravku u njemu.
Kako je turizam postao interaktivan u svakom pogledu, tako i seoski turizam nudi mogućnosti sudjelovanja u raznim kreativnim radionicama, organizacije umjetničkih festivala, razmjenu kultura i znanja, dozvoljavajući svakom posjetitelju da osim što će ponijeti uspomene i iskustva, tu ostavi dio sebe.
Naša misija je kreirati jedinstven model za održiv rast i razvoj planinskih sela, uzimajući u obzir postojeće potencijale, obraćajući pažnju na sve što je lokalno i jedinstveno, a posebice na specifične geografske i klimatske uvjete i svakako štiteći i čuvajući prirodu i promovirajući što prirodnije i neinvazivne metode rada u svakom segmentu našeg djelovanja.